Početna strana > Hronika > Standard u Srbiji sve niži
Hronika

Standard u Srbiji sve niži

PDF Štampa El. pošta
sreda, 05. avgust 2009.

Zbog pada standarda Vlada formirala Komisiju za praćenje cena i preventivno delovanje. Srbi najveći pesimisti u regionu kada je u pitanju lična finasijska situacija. Organizacije potrošača traže preispitivanje marži, PDV-a i strukture potrošačke korpe.

Standard stanovnika Srbije pao je u prvoj polovini ove godine. Prosečne plate niže su za oko 100 evra, a u odnosu na decembar 2009. godine cene na malo u julu veće su za 9 odsto. Kako bi se stalo na put daljem padu standarda, Vlada je formirala Komisiju koja će pratiti cene i preventivno delovati.

Prema tvrdnjama trgovaca, kriza uzima maha, promet pada, kupuju se namirnice lošijeg kvaliteta, a prodaja tehnike i tekstila niža je za četvrtinu.

Građani kažu da je sve poskupelo, posebno hrana. Zarada ode na struju, komunalije i hranu. Vrlo malo novca ostaje posle tih plaćanja.

Poslednjeg dana prošle godine srednji kurs evra bio je 88,60, danas 93,06 dinara.

Prosečna plata u decembru, po zvaničnom srednjem kursu, vredela je oko 435 evra. Ovogodišnja junska, 340 evra. Pre sedam meseci, benzin smo plaćali 77 dinara, danas 101 dinar.

U odnosu na susede u regionu očekivanja Srba o ličnoj finansijskoj situaciji su najlošija, pokazuju istraživanja.

"Najveći pad u potrošnji desio se pre svega u kategoriji pića, potom u kategoriji mesa i prerađevina, lične kozmetike i kućne hemije. Taj trend će se verovatno nastaviti", rekao je direktor Agencije za istraživanje tržišta GFK Goran Tintor.

Ipak, Tintor veruje da neće doći do većeg rasta cena, jer potrošači nemaju para.

Od kraja prošle godine prosečno bankarsko zaduženje stanovnika manje je za 36 evra. Sa 675 došlo je do 639 evra.

Ček se vraća na velika vrata, a trgovci sve češće, bez kamate kreditiraju kupce.

"Primećujemo stalan rast jer potrošači sve više to prepoznaju i reaguju na pozitivan način, jer im omogućuje da svoje troškove lakše amortizuju i pomere na budući period", rekao je direktor "Delta Maksi Srbija" Rajko Mandić.

Prema njegovim rečima, učešće čekova četiri puta je veće nego što je bilo prošle godine.

Produbljenje krize tek predstoji, smatra sociolog Milan Nikolić, a situacija će najviše zavisiti od broja otpuštenih radnika i reakcije sindikata.

"Mi ionako imamo veliku nezaposlenost, ako se ona produbi, a postoje prognoze da može biti izgubljeno 100, 200, pa i 300 hiljada radnih mesta, onda ćemo verovatno imati i vrlo tešku ekonomsku i socijalnu situaciju, kao i vrlo burnu političku jesen i zimu", ocenio je Nikolić.

I potrošačke organizacije pokušavaju da olakšaju život stanovnicima Srbije.

"Predlog NOPSA Vladi je da se ograniči nivo marži određenih proizvoda i usluga za koje Vlada ima ingerencije. Zatim, da se preispita nivo PDV-a i gde god je moguće da se ne povećava nego smanji", kaže Novica Ranđelović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije

Ranđelović smatra da je potrebno da se preispita struktura i metodologija potrošačke korpe.

Ne postoji opravdana opasnost od većih poskupljenja prehrambenih proizvoda, saopštila je Vladina komisija za praćenje cena i životnog standarda.

Komisija je najavila i mogućnost razgovora o smanjenju cene prirodnog gasa i izmeni postojeće formule za izračunavanje cene nafte i njenih derivata i akciznoj politici. Cilj je da se smanji uticaj sive ekonomije.

(RTS)